Biografija

Puno ime

Ebu Abdullah, Muhammed b. Salih b. Muhammed b. el-Usejmin, el-Vuhejbi, el-Temimi, en-Nedždi, rahimehullahu te‘ala.

Dan i mjesto rođenja

Rođen je u gradu Unejzi, Saudijska Arabija, smještenom u oblasti Kasim, u poznatoj islamskoj porodici. 27. 9. 1347. h.g. (1926. g. po Isāu, alejhis-selam).

Obrazovanje

  • Znanje je sticao kod mnogih istaknutih alima, kao što su: Šejh Abdurrahman b. Sulejman Alu Damig (Hifz Kur’ana); Šejh Muhammed b. Abdul-Aziz el-Mutavv’a (Akida, Fikh); Šejh Abdurrahman b. Ali b. Avdan (Feraid, Fikh); Šejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa‘adi (Tevhid, Tefsir, Hadis, Fikh, Usulul-fikh, Feraid, Mustalahul-Hadis, Nahv, Sarf); Šejh Muhammed el-Emin el-Šenkiti (Kur’an); Šejh Abdul-Aziz b. Baz (Hadis, Fikh).
  • Postao je hafiz Kur’ana već u ranom djetinjstvu, prije svoje četrnaeste godine.
  • Studirao je od 1372. do 1374. god. na Naučnom institutu u Rijadu. Na tom institutu susreo se s mnogim učenjacima, među kojima je bio i poznati mufessir Muhammed el-Emin eš-Šenkiti.

Za vrijeme svoga boravka u Rijadu, družio se sa šejhom Bin Bazom, rahimehullahu te‘ala, pred kojim je čitao Sahih imama El-Buharija i druga hadiska djela, kao i djela šejhul-islama Ibn Tejmijje.

  • Po završetku studija i povratku u Unejzu, nakon otvaranja istog instituta u njoj, biva jedan od predavača na Institutu na kojem je ostao sve do 1398. h.g. kada postaje jedan od profesora na Fakultetu šerijata i usulid-dina koji je bio odsjek Islamskog univerziteta Muhammed b. Su‘ud iz Rijada.
  • Još od svoje 23.-24. godine počeo je s predavanjima u glavnoj džamiji u Unejzi po nagovoru svoga učitelja Abdurrahman b. Nasira es-Sa‘dija, rahimehullahu te‘ala, da bi nakon njegove smrti (1376. h.g.) preuzeo sve aktivnosti u njoj.
  • Za doprinos u radu za Islam nagrađen je međunarodnom nagradom “Kralj Fejsal”, 8. februara 1994. godine po Isāu, alejhis-selam.
  • Od 1402. h. g. pa sve do svoje smrti, u ljetnom periodu, držao bi predavanja u Mekkanskom i Medinskom haremu, kao i u periodu hadždža i mjeseca ramazana.
  • Tokom ramazana 2001. g. (na dvije sedmice prije svoje smrti) držao je predavanja putem telefona, iz bolesničke sobe u Mekkanskom haremu, a posljednje predavanje je držao noć prije Ramazanskog bajrama.

Dan i mjesto smrti

U srijedu, 15. ševvala 1421. h.g., odnosno 10. januara 2001. godine, pred sami akšam, u bolnici “Kralj Fejsal” u Džiddi, preselio je šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin na bolji svijet.

Sutradan, u četvrtak, nakon ikindije-namaza, klanjana mu je dženaza u Mekkanskom haremu, sa više od 500 000 prisutnih. Ulice od Harema do mezarja u Mekki, gdje je ukopan Šejh, bile su zakrčene svijetom. Dženaza se klanjala poslije ikindije namaza, a ukop se završio neposredno pred akšamski ezan.

U petak, nakon džume-namaza, klanjana mu je dženaza u cijeloj Saudijskoj Arabiji.

Šejhove odlike

  • Bio je veliki primjer za one koji žive samo za ahiret i ne žude za dunjalukom.
  • Radio je za islam cijelog života, podučavajući ljude radi Allaha.
  • Vodio je veliki broj obrazovnih halki za studente različitih kategorija. Uvijek je izrazito nastojao da poduči ummet pravilima adaba koji se trebaju posjedovati u halkama traženja znanja.
  • Odigrao je značajnu ulogu u detaljnom izlaganju principa islamske akide.
  • Bio je začetnik idžtihada svoga vremena. Nastavio je putem i stopama šejhul-islama Ibnu Tejmije, rahimehullah, tako da ga je to učinilo neovisnim o slijepom slijeđenju određenog mezheba.
  • Imao je jedinstven vlastiti način izlaganja i tumačenja Islama.
  • Bio je među učenjacima koji su tumačili islam bez ikakvih predrasuda. Aktivno je učestvovao na mnogim konferencijama i simpozijima.
  • Što se njegovih fetvi tiče, one se jasno odlikuju olakšavanjem i pravednošću uz dužno poštovanje onoga koji se s njim razilazio i paženje na pravila fikhskog razilaženja.

Šejhov odnos prema učenicima

Posebnu pažnju je posvećivao svojim učenicima obavezno prateći njihov nivo znanja, što je naravno privuklo njihova srca, dovelo ih pred njega i ponukalo da sjednu pred njim na koljena i traže znanje od njega.

Gotovo da ne postoji učenik koji je stjecao znanje pred šejhom Ibn Usejminom a da on tom učeniku nije usadio određene moralne vrijednosti prije nego što ga je podučio znanju iz određene oblasti.

Tajna šejhovog velikog utjecaja na učenike ogleda se u tri stvari:

  • obilnost njegovog znanja,
  • plemenito ophođenje s učenicima,
  • posvećenost učenicima.

Najistaknutije osobine šejha Ibn Usejmina u ophođenju sa učenicima bile su:

Očinska pažnja i briga

Šejh Ibn Usejmin brigu o učenicima nije ograničio samo na podučavanje. Naprotiv, njegovi učenici su osjećali da je šejh Ibn Usejmin za njih poput njihovih očeva i uvijek su mu se mogli obratiti, pa čak i ako su ih mučila pitanja lične prirode.

Materijalna skrb

Šejh Ibn Usejmin je posebnu pažnju posvećivao iznalaženju sredstava za prikladne stanove za svoje učenike, a pri tome se nije osvrtao na imovinsko stanje učenika, s tim da je onim siromašnijima posvećivao više pažnje i često im uručivao novčana sredstva kako bi mogli sebi priuštiti osnovne životne potrepštine.

Uvažavanje i poštovanje

Šejh Ibn Usejmin se odlikovao izuzetno prefinjenim ahlakom, a prema učenicima se odnosio s velikim poštovanjem i uvažavanjem. Zaista je bio predivan primjer za svoje učenike koji su se, u želji da budu poput svoga šejha, i sami međusobno poštivali i uvažavali.

Slijeđenje dokaza

Šejh Ibn Usejmin je svoje učenike podučavao dvjema stvarima: pogledu u dokaze i njihovu autentičnost te slijeđenju dokaza.

Podučavao je učenike da drže do mišljenja, a ne do onoga ko ga je izrekao

Šejh Ibn Usejmin nije bio od onih koji su veličali ličnosti i zaustavljao se samo pred riječima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, onoga koji je bio bezgrješan, i pred mišljenjima koja su jednoglasno potvrdili prvaci ovoga ummeta. S druge strane, nikada nije napadao one s kojima se nije slagao u mišljenju. Uvijek je ponavljao: “Gledamo u mišljenje, a ne u onoga ko ga je izrekao.”

Skromnost u ophođenju sa učenicima

U ophođenju sa učenicima, općenito, šejh Ibn Usejmin je bio izrazito skroman. Običavao je, s vremena na vrijeme, otići sa svojim učenicima na izlet. Zajedno s njima je sjedio, razgovarao i počesto im postavljao fikhska pitanja koja su nalikovala zagonetkama.

Vedrina i šala

Gotovo uvijek, šejh Ibn Usejmin je bio nasmijan i vedar, a ponekad se i šalio sa učenicima. Jedne prilike je uputio pitanje svojim učenicima: “Da li oni koji piju mlijeko od jedne krave postaju braća po mlijeku?” Jedan učenik je odgovorio potvrdno, a šejh Ibn Usejmin ga je upitao: ‘Pa ko im je onda otac?” Tada su se svi učenici nasmijali, a ovaj koji je odgovorio potvrdno shvatio je svoju grešku.

  • Mnogo je osobina koje su krasile šejha Ibn Usejmina u ophođenju sa učenicima, a ove su bile najistaknutije.

Intelektualno naslijeđe

Šejh je napustio ovaj svijet ne ostavivši za sobom novac u bankama, niti raskošne dvore. Stanovao je u staroj kući i nije prihvatao ponude koje je imao od države.

Iza sebe je ostavio znanje sabrano u mnogobrojnim djelima, a to je upravo nasljedstvo Allahovih poslanika, alejhimus-selam.

Sva predavanja koja je šejh Ibn Usejmin održao, danas su odštampana, tako da njegova djela, koja je lično napisao svojom rukom i koja su nastala prepisivanjem njegovih predavanja a zatim štampanja, prelaze preko 300 stotine knjiga, što manjih što većih.

Molim Uzvišenog Allaha da šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina, rahimehullahu te‘ala, nagradi najboljom nagradom, da mu oprosti grijehe i uvede ga u Džennet Firdevs.

Puno ime

Ebu Abdullah, Muhammed b. Salih b. Muhammed b. el-Usejmin, el-Vuhejbi, el-Temimi, en-Nedždi, rahimehullahu te‘ala.

Dan i mjesto rođenja

Rođen je u gradu Unejzi, Saudijska Arabija, smještenom u oblasti Kasim, u poznatoj islamskoj porodici. 27. 9. 1347. h. g. (1926.g. po Isau, alejhis-selam).

Obrazovanje

Znanje je sticao kod mnogih istaknutih alima, kao što su: Šejh Abdurrahman b. Sulejman Alu Damig (Hifz Kur’ana);
Šejh Muhammed b. Abdul-Aziz el-Mutavv’a (Akida, Fikh);
Šejh Abdurrahman b. Ali b. Avdan (Feraid, Fikh);
Šejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa‘adi (Tevhid, Tefsir, Hadis, Fikh, Usulul-fikh, Feraid, Mustalahul-Hadis, Nahv, Sarf);
Šejh Muhammed el-Emin el-Šenkiti (Kur’an);
Šejh Abdul-Aziz b. Baz (Hadis, Fikh).

Postao je hafiz Kur'ana već u ranom djetinjstvu, prije svoje četrnaeste godine.

Studirao je od 1372 do 1374. na Naučnom institutu u Rijadu. Na tom institutu susreo se s mnogim učenjacima, među kojima je bio i poznati mufessir Muhammed el-Emin eš-Šenkiti.

Za vrijeme svoga boravka u Rijadu, družio se sa šejhom Bin Bazom, rahimehullahu te‘ala, pred kojim je čitao Sahih imama El-Buharij a i ostala hadiska djela, kao i djela šejhul-islama Ibn Tejmijje.

Po završetku studiranja i povratku u Unejzu, nakon otvaranja istog instituta u njoj, biva jedan od predavača na Institutu na kojem je ostao sve do 1398. h. g. kada postaje jedan od profesora na Fakultetu šerijata i usulid-dina koji je bio odsjek Islamskog univerziteta Muhammed b. Su‘ud iz Rijada.

Još od svoje 23-24. godine počeo je s predavanjima u glavnoj džamiji u Unejzi po nagovoru svoga učitelja Abdurrahman b. Nasira es-Sa‘dija, rahimehullahu te‘ala, da bi nakon njegove smrti (1376. h. g) preuzeo sve aktivnosti u njoj.

Za doprinos u radu za Islam nagrađen je međunarodnom nagradom “Kralj Fejsal”, 8. februara 1994. godine po Isau, alejhis-selam.

Od 1402. h. g. pa sve do svoje smrti, u ljetnom periodu, držao bi predavanja u Mekkanskom i Medinskom haremu, kao i u periodu hadždža i mjeseca ramazana.

Tokom ramazana 2001. g. (na dvije sedmice prije svoje smrti) držao je predavanja putem telefona, iz bolesničke sobe u Mekkanskom haremu, a posljednje predavanje je držao noć prije Ramazanskog bajrama.

Dan i mjesto smrti

U srijedu, 15. ševvala 1421. h. g., odnosno 10. januara 2001. godine, pred sami akšam, u bolnici “Kralj Fejsal” u Džiddi, preselio je šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin na bolji svijet.

Sutradan, u četvrtak, nakon ikindije-namaza, klanjana mu je dženaza u Mekkanskom haremu, sa više od 500 000 prisutnih. Ulice od Harema do mezarja u Mekki, gdje je ukopan Šejh, bile su zakrčene svijetom. Dženaza se klanjala poslije ikindije namaza, a ukop se završio neposredno pred akšamski ezan.

U petak, nakon džume-namaza, klanjana mu je dženaza u cijeloj Saudijskoj Arabiji.

Šejhove odlike

Bio je veliki primjer za one koji žive samo za ahiret i ne žude za dunjalukom.

Radio je za islam cijelog života, podučavajući ljude radi Allaha.

Vodio je veliki broj obrazovnih halki za studente različitih kategorija. Uvijek je izrazito nastojao da poduči ummet pravilima adaba koji se trebaju posjedovati u halkama traženja znanja.

Odigrao je značajnu ulogu u detaljnom izlaganju principa islamske akide.

Bio je začetnik idžtihada svoga vremena. Nastavio je putem i stopama šejhul-islama Ibnu Tejmije, rahimehullah, tako da ga je to učinilo neovisnim o slijepom slijeđenju određenog mezheba.

Imao je jedinstven vlastiti način izlaganja i tumačenja Islama.

Bio je među učenjacima koji su tumačili islam bez ikakvih predrasuda. Aktivno je učestvovao na mnogim konferencijama i simpozijima.

Što se fetvi tiče, one se jasno odlikuju olakšavanjem i pravednošću uz dužno poštovanje onoga koji se s njim razilazio i paženje na pravila fikhskog razilaženja.

Šejhov odnos prema učenicima

Posebnu pažnju je posvećivao svojim učenicima obavezno prateći njihov nivo znanja, što je normalno privukla njihova srca, dovelo ih pred njega i natjeralo da sjednu pred njim na koljena i traže znanje od njega.

Gotovo da ne postoji učenik koji je stjecao znanje pred šejhom Ibn Usejminom a da on tom učeniku nije usadio neke moralne vrijednosti prije nego što ga je podučio nečemu od znanja.

Tajna šejhovog velikog utjecaja na učenike ogleda se u tri stvari:

  • obilnost njegovog znanja,
  • plemenito ophođenje s učenicima,
  • posvećenost učenicima.

Najistaknutije osobine šejha Ibn Usejmina u ophođenju sa učenicima su:

Prva: Očinska pažnja i briga

Šejh Ibn Usejmin brigu o učenicima nije ograničio samo na podučavanje. Naprotiv, njegovi učenici su osjećali da je šejh Ibn Usejmin za njih poput njihovih očeva i uvijek su mu se mogli obratiti, pa čak i ako su ih mučila pitanja lične prirode.

Druga: Materijalna skrb

Šejh Ibn Usejmin je posebnu pažnju posvećivao iznalaženju sredstava za prikladne stanove za svoje učenike, a pri tome se nije osvrtao na imovinsko stanje učenika, s tim da je onim siromašnijima posvećivao više pažnje i često im uručivao novčana sredstva kako bi mogli sebi priuštiti osnovne životne potrepštine.

Treća: Uvažavanje i poštovanje

Šejh Ibn Usejmin se odlikovao izuzetno profinjenim ahlakom, a prema učenicima se odnosio s velikim poštovanjem i uvažavanjem. Zaista je bio predivan primjer za svoje učenike koji su se, u želji da budu poput svoga šejha, i sami međusobno poštivali i uvažavali.

Četvrta: Slijeđenje dokaza

Šejh Ibn Usejmin je svoje učenike podučavao dvjema stvarima: pogled u dokaze i njihovu jačinu te slijeđenje dokaza.

Peta: Podučavao je učenike da drže do mišljenja, a ne do onoga ko ga je izrekao

Šejh Ibn Usejmin nije bio od onih koji su veličali ličnosti i zaustavljao se samo pred riječima onoga koji je bezgrješan, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ili pred mišljenjima koja su jednoglasno potvrdili prvaci ovoga ummeta. S druge strane, nikada nije napadao one s kojima se nije slagao u mišljenju. Uvijek je ponavljao: “Gledamo u mišljenje, a ne u onoga ko ga je izrekao.”

Šesta: Skromnost u ophođenju sa učenicima

U ophođenju sa učenicima, općenito, šejh Ibn Usejmin je bio izrazito skroman. Običavao je, s vremena na vrijeme, otići sa svojim učenicima na izlet. Zajedno s njima je sjedio, razgovarao i počesto im postavljao fikhska pitanja koja su nalikovala zagonetkama.

Sedma: Vedrina i šala

Gotovo uvijek, šejh Ibn Usejmin je bio nasmijan i vedar, a ponekad se i šalio sa učenicima. Jedne prilike je uputio pitanje svojim učenicima: “Da li oni koji piju mlijeko od jedne krave postaju braća po mlijeku?” Jedan učenik je odgovorio potvrdno, a šejh Ibn Usejmin ga je upitao: ‘Pa ko im je onda otac?” Tada su se svi učenici nasmijali, a ovaj koji je odgovorio potvrdno shvatio je svoju grešku.

Mnogo je osobina koje su krasile šejha Ibn Usejmina u ophođenju sa učenicima, a ove su bile najistaknutije.

Intelektualno naslijeđe

Šejh je napustio ovaj svijet ne ostavivši za sobom novac u bankama, niti raskošne dvore. Stanovao je u staroj kući i nije prihvatao ponude koje je imao od države.

Iza sebe je ostavio znanje sabrano u mnogobrojnim djelima, a to je upravo naslijedstvo Allahovih poslanika, alejhimus-selam.

Sve što je šejh Ibn Usejmin održao od predavanja, danas je to sve štampano, tako da njegova djela, koja je lično napisao svojom rukom i koja su nastala prepisivanjem njegovih predavanja a zatim štampanja, prelaze preko 300 stotine knjiga, što manjih što većih.

Molim Uzvišenog Allaha da šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina, rahimehullahu te‘ala, nagradi najboljom nagradom, da mu oprosti grijehe i uvede ga u Džennet Firdevs.